Krumpir

Krumpir (Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom sa južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa. Iza žitarica, krumpir je najvažnija prehrambena biljka. Energetska vrijednost krumpira iznosi samo 86kcal na 100g obroka (kuhani krumpir). U 100 grama sirovog krumpira nalazi se 80.96% vode, 0.14g masti, 1.89g bjelančevina, 15.90g ugljikohidrata (13.35g škroba; 1g šećera) i 1.7g vlakana. Krumpir je vrijedan izvor vitamina i minerala: vitamina C, niacina, vitamina B6, pantotenske kiseline, tiamina, folata, kalija, magnezija, fosfora, željeza, mangana i kalcija.

Nadzemna stabljika je do prst debela, zeljasta, 0,5m visoka i uglata. Listovi su nepravilno, pernato, razdijeljeni s jajolikim listićima. Cvjetovi su (ovisno o sorti krumpira) od bijele do ljubičaste boje, a smješteni su na dugim peteljkama. Plod je žućkasto-bijelo-zelenkasta boba.

Služi za prehranu ljudi i stoke te kao industrijska sirovina za proizvodnju škroba, alkohola, krumpirova sladora i dr. U prehrani se koristi podzemni gomolj. Nakon otkrića Amerike ova biljka osvojila je svijet. Potkraj XVI. st. bio je prenesen u Španjolsku, a vjerojatno i u Irsku i Englesku, odakle se proširio na ostalu Europu. U Hrvatsku su krumpir donijeli graničarski vojnici 1779. i 1780., te je od tada neizostavni dio prehrane naših krajeva.

Isprva se uzgajao kao ukrasna biljka, ali se zbog porasta pučanstva, ratova i gladi počeo uzgajati i kao poljoprivredna biljka. Ostali narodni nazivi za krumpir su krompir, krtola, kumpir, krumpijer, kalamper, podzemljica i patata.

U našem asortimanu nudimo krumpir za pečenje i prženje, krumpir za salatu i krumpir za kuhanje te također u raznim veličinama pakiranja. Asortiman u ponudi možete vidjeti u nastavku. Svakako nudimo i druge vrste pakiranja, koje nisu prikazane, po potrebi i želji klijenata.